Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore je u saradnji sa Kancelarijom za mlade Glavnog grada i Narodnom bibliotekom "Radosav Ljumović" održala panel diskusiju pod nazivom "Između stranica", u petak, 21. aprila, sa početkom u 19 časova, u Podgoričkoj knjižari.
Panel diskusija je realizovana u susret 23. aprilu, kada se obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava. Na taj datum 1616. umrli su književni velikani Migel de Servantes i Vilijam Šekspir. Ovo je i dan smrti Inka Garsilasija de la Vege, a takođe i dan rođenja Vladimira Nabokova. Cilj obilježavanja ovog simboličnog datuma je da se kroz poseban angažman književnika, izdavača, urednika, profesora književnosti i lingvista, knjižara, bibliotekara, medija i donosioca odluka istakne neprocjenjiva važnost književnosti, knjige i čitanja i njigova nezamjenjiva civilizacijska uloga.
Na panelu su govorili Nađa Durković, urednica Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva i dugogodišnja profesorica književnosti, kao i Radoman Čečović, pisac i profesor književnosti. Sofija Kirsanov, koordinatorka za kulturu i neformalno obrazovanje MOACG, moderirala je diskusiju i pozdravila prisutne.
Šta i ko je čitalac? Kako se postaje i ostaje čitalac? - pitanja su koja su služila kao uporište diskusije. Glavni motiv bilo je pitanje čitalačkog identiteta. Čečović je postavio tezu da je čitanje i pisanje možda neka vrsta ekskluzivnosti ličnosti, izuzetnosti... Zaključeno je da čitanje, u svakom slučaju, daje posebnu složenost biću, analitičku misao, osnova je identiteta intelektualca, utjehu kroz život, katarzu...
Čitanje ne oživljava samo čitaoca, već i samu književnost: "Tekst bez čitaoca ne postoji. Čitalački odgovor tekst čini tekstom", istakla je Nađa.
Nađa je, govoreći o rezultatima PISA testiranja u kojem su se djevojčice pokazale kao značajno naprednije, konstatovala da su žene upornije i istrajnije u čitanju, a Čečović se nadovezao objašnjenjem da je umjetnost sama po sebi stvaralačka, a niko upornije ne brani taj princip Erosa od žene.
Bilo je riječi i o omiljenim knjigama, pisanju dnevnika čitanja i redovnom čitanju, piscima koji (ne) čitaju i čitaocima koji (ne) pišu, ulozi književnosti u ličnom životu i društvu, kulturi i krizi čitanja, krizi pisanja, ulozi škola i medija u stvaranju čitalačke mase, čitalačkoj pismenosti, trendovima digitalizacije...
Panelistima je pristigao značajan broj pitanja iz zainteresovane publike, na koja su revnosno odgovorili. Veče je, u ugodnooj atmosferi i dobrom raspoloženju, okončano čitanjem poezije Adama Zagajevskog.
