top of page

Istraživanje MOACG pokazuje: Mladi nezadovoljni statusom na tržištu rada

84 % ispitanika razmišlja o napuštanju Crne Gore u potrazi za poslom


Generalni stav među mladima je da je veoma teško pronaći posao kao mlada osoba u Crnoj Gori, što u kombinaciji sa lošim uslovima na radu i neadekvatnim odgovorom institucija na potrebe mladih na tržištu rada, izaziva odliv mlade radne snage iz Crne Gore. Ipak, mladi su uglavnom spremni da rade na sebi i unapređuju svoje vještine kako bi se uspješno pozicionirali na tržištu rada, ukazuju nalazi istraživanja o zapošljivosti mladih u Crnoj Gori, sprovedenog u okviru projekta “Zaposli se odmah”, koji realizuje Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), a koji ima za cilj poboljšanje zapošljivosti mladih i olakšavanje prohodnosti ka tržištu rada.


David Vukićević Vukicevic predsjednik Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore MOACG
David Vukićević, predsjednik MOACG

84.1 procenata ispitanika je razmišljalo o tome da napusti Crnu Goru u potrazi za poslom, što je, vjerovatno, najnegativniji nalaz ovog istraživanja. Mladi se moraju boriti za svoj položaj i boriti da ostanu u našoj državi da žive i privređuju, a država je dužna mladima to i omogućiti. Država mora omogućiti mladima priliku da zasnuju radni odnos, kao i da imaju zarade od kojih se može dostojanstveno živjeti”, saopštio je David Vukićević, predsjednik MOACG.

“Na osnovu sopstvenih kompetencija i generalnog stanja na tržištu rada, mladi ocjenjuju svoj položaj na tržištu rada kao osrednji (2.5 na skali od 1 do 5). Zabrinjavajuće je da bi čak 46.4% ispitanika opisalo svoj položaj na tržištu rada kao apsolutno ili donekle nepovoljan, nasuprot samo 13.1 procenata koji bi ga okarakterisali kao apsolutno ili donekle povoljan”, saopštila je Sofija Kirsanov, koordinatorka za kulturu i neformalno obrazovanje Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore.


“Uprkos tome što je većina ispitanika i dalje u procesu obrazovanja, čak 92,3% otvoreno je za neki vid zaposlenja u skorije vrijeme, što predstavlja ohrabrujuć podatak”, nastavila je Kirsanov.

Sofija Kirsanov, koordinatorka MOACG
Sofija Kirsanov, koordinatorka MOACG

“Na osnovu sopstvenih kompetencija i generalnog stanja na tržištu rada, mladi ocjenjuju svoj položaj na tržištu rada kao osrednji (2.5 na skali od 1 do 5). Zabrinjavajuće je da bi čak 46.4% ispitanika opisalo svoj položaj na tržištu rada kao apsolutno ili donekle nepovoljan, nasuprot samo 13.1 procenata koji bi ga okarakterisali kao apsolutno ili donekle povoljan”, saopštila je Sofija Kirsanov, koordinatorka za kulturu i neformalno obrazovanje Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore.


“Uprkos tome što je većina ispitanika i dalje u procesu obrazovanja, čak 92,3% otvoreno je za neki vid zaposlenja u skorije vrijeme, što predstavlja ohrabrujuć podatak”, nastavila je Kirsanov.


„Čak 48 posto ispitanika želi zaposlenje u državnom sektoru - trend zapošljavanja u birokratskom aparatu ne jenjava ni među mladom populacijom, ali raste želja za bavljenjem preduzetništvom. Stoga, država bi podsticanjem preduzetništva, subvencijama za mlade preduzetnike i posebnim kreditima mogla ohrabriti zainteresovanu omladinu, ali i preusmjeriti jedan broj mladih koji žele da rade u drugim sektorima na samostalan i kreativan preduzetnički rad. Dodatni indikator da država treba nastaviti ovim putem je podatak da je najmlađa starosna grupa ispitanika (15-18 godina), među kojima je preduzetništvo najviše afirmisano, jedina koja nema jaku preferencu za poslove u državnom sektoru, već preferira bavljenje preduzetništvom “, naglasila je Kirsanov.



“59.5% ispitanika vjeruje da je mladoj osobi veoma teško ili nemoguće pronaći posao u Crnoj Gori, a samo dvadeseti dio ispitanika smatra da mladi u Crnoj Gori nimalo teško dolaze do zaposlenja, što predstavlja alarmantan podatak”, saopštio je David Vukićević, predsjednik Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore.


“Kada je riječ o izazovima na tržištu rada, koji su evidentni, mnogobrojni i prepliću se, ispitanici kao ključne vide korupciju i nepotizam (30%), premalo prilika za zaposlenje (20.9%) i niske plate (19.1%). Značajno mjesto u istraživanju našli su i neadekvatno znanje stečeno u procesu formalnog obrazovanja, konkurencija starijih i iskusnijih radnika…”, ukazao je Vukićević.


Kirsanov je naglasila da formalno obrazovanje osrednje (56,4%) priprema mlade za tržište rada, a da se tek 5.9% ispitanika osjeća u potpunosti spremno za tržište rada zahvaljujući formalnom obrazovanju.


“Pozitivna strana je”, nastavila je ona, “to što mladi prepoznaju ovaj problem, te usmjeravaju svoju pažnju na neformalno obrazovanje, koje skoro polovina (47.7%) ispitanika vidi kao ključni vid sticanja dodatnih vještina potrebnih za zaposlenje. Impozantan broj - 96.9% ispitanika je otvoreno za pohađanje dodatnih obuka, a većina mladih već pohađa razne seminare i obuke - čak 88.2% ispitanika”.


“84.1 procenata ispitanika je razmišljalo o tome da napusti Crnu Goru u potrazi za poslom, što je, vjerovatno, najnegativniji nalaz ovog istraživanja”, saopštio je predsjednik MOACG.


Jedan od ključnih izazova sa kojima se mladi suočavaju je nepoznavanje prava na radu i nepoštovanje tih prava od strane poslodavca. Iako rješenje za unapređivanje dodatnih vještina i kompetencija od značaja za zaposlenje vide u neformalnom obrazovanju, ispitanici smatraju da je formalno obrazovanje ono koje bi u značajnom trebalo pružiti informacije mladima o njihovim pravima na radu, dok bi poslodavac trebalo da proceduralno ispoštuje svoju ulogu, što oni očigledno ne rade, jer skoro 60 posto ispitanika nije bilo obaviješteno o svojim radnim pravima. Još jedan značajan podatak je da je 54.9% mladih sa poslovnim iskustvom nekada radilo bez potpisivanja ugovora.


“Iako usljed socio-ekonomskih potreba mladi osjećaju potrebu i želju za zaposlenjem, velika psihološka smetnja na putu ka radnom iskustvu je osuda društva, koju je iskusilo 43.1% ispitanika, koja proizilazi iz raznih društvenih krugova. Interesantno je da više od polovine mladih sa tim iskustvom najviše osude doživljava upravo na radnom mjestu, što može u značajnom umanjiti njihovu spremnost da nastave da aktivno tragaju za adekvatnim zaposlenjem i unapređuju sebe kao radnika/cu”, ukazala je Kirsanov.


“Kao najčešći problem na radu, po rezultatima istraživanja se ističu neplaćeni prekovremeni rad (gdje žene prednjače), koji je iskusilo 61.6% ispitanika sa radnim iskustvom, prekomjerni zamor, koji je osjetilo 57.2% ispitanika. Mladi rade u neodgovarajućim uslovima za psihu i zdravlje mlade osobe; krajnje je zabrinjavajuće da je 17.4% mladih doživjelo neki vid nasilja, a da je desetina ispitanika sa radnim iskustvom osjetila diskriminaciju na osnovu pola i/ili seksualnosti, 10.9% je doživjelo povredu na radu, a ista, jednako poražavajuća cifra tiče se diskriminacije na osnovu etničke, političke ili vjerske pripadnosti”, upozorava Vukićević.


“NEET kategorija (mladi koji nijesu u sistemu obrazovanja, nijesu zaposleni, niti na stručnoj obuci) nalazi se u posebno negativnom položaju na tržištu rada, zbog čega su posebno bili predmetom istraživanja. Uporedna analiza izdvojenih uzoraka NEET i ne-NEET ispitanika ukazuje da je njihov položaj u značajnom teži: vjeruju da je njihov položaj na tržištu rada lošiji, a trpe i 1.5 puta više osude pri potrazi za zaposlenjem. Takođe, značajan nalaz je da više nego dvostruko NEET mladih ne unapređuje svoje poslovne vještine u odnosu na ostale ispitanike, što može biti i jedan od uzroka njihovog statusa, ali, uprkos tome, 100 posto NEET ispitanika je otvoreno za zaposlenje sada ili u bliskoj budućnosti”, zaključila je Kirsanov.


David Vukićević, predsjednik MOACG, je istakao sljedeće preporuke proistekle iz rezultata istraživanja: “treba raditi na sveobuhvatnoj reformi obrazovnog sistema, koji u nedovoljnoj mjeri priprema mlade za tržište rada i koji nije usklađen sa istim, pogotovo u kontekstu evropskog tržišta rada. Dalje, neophodno je nastaviti raditi sa mladima kroz formu neformalnog obrazovanja i pružiti im priliku za sticanje profesionalnih, mekih i stručnih vještina, koje u značajnoj mjeri doprinose zapošljivosti i sa tim ciljem jačati kapacitete civilnog sektora, a država treba i da doprinese obezbjeđivanju snažnije saradnje naučnog i privrednog sistema, kao i civilnog društva, radi stvaranja dodatnih prilika za zapošljavanje mladih, te da jača kapacitete mladih preduzetnika, ohrabruje ih i subvencioniše. U krajnjem, potrebno je izvršiti reformu programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, koji realizuje Zavod za zapošljavanje Crne Gore, kako bi isti bio efikasniji.”


Istraživanje je sprovedeno CAWI metodom u periodu od 4. decembra 2022. do 4. januara 2023. godine na poststratifikovanom slučajnom uzorku od 220 ispitanika/ca starosti od 15 do 30 godina.


Publikacija kreirana na osnovu istraživanja dostupna je na sajtu Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore.


Istraživanje MOACG o zapošljivosti mladiih - Final
.pdf
Download PDF • 1.49MB

Projekat "Zaposli se odmah" je finansiran kroz projekat „WB&T for EmploYouth - Podrška zapošljavanju mladih iz osjetljivih grupa“, koji implementiraju osnivačice Mreže Omladinski HUB: NVO Prima (Crna Gora), Fondacija Ana i Vlade Divac (Srbija), Youth Alliance Krusevo (Sjeverna Makedonija), Partners Albania - Centar za upravljanje promjenama i razvojem (Albanija) i Fondacija zajednice volontera (Turska). Projekat finansira Evropska unija, a u Crnoj Gori kofinansira Ministarstvo javne uprave Crne Gore.

Comentários


efd107_0581c3964d37443788cec9944585fee1~mv2.jpg
bottom of page