"A kad će mi to trebati?" - jedna vrlo česta rečenica u dugim dosadnim hodnicima naših škola. Najčešće pred čas fizike ili matematike, ili neke druge tako iscrpno i nemoguće teške prirodne nauke. Kako efikasnije učiti, i zašto uopšte učiti? Ko želi konkretan odgovor i prijedloge, može odmah preskočiti dio članka.
Zapitamo li se kada: a zašto je teška? Šta je to toliko teško za razumijevanje? Sjedeći iznad udžbenika i postavljajući ovo pitanje, predlažem da nemilosrdno krenete u potragu za odgovorom. Možda ne nađete odgovor odmah, ponekad je za to potrebno mnogo više rada (posebno ako ste propustili dio gradiva). U tome je i cilj učenja, razumjeti. Albert Einstein je jednom rekao "Svaka budala može da zna, poenta je razumjeti." To što mi u našim školama zovemo "znanje" najčešće asociramo sa naizgled savršenom pjesmicom nekog učenika, gdje svaka strofa zvuči kao neko znamenito djelo stranog jezika. Zaista, to jeste znanje, ali potrebno je mnogo više da bi ono postalo razumijevanje.
Zašto učiti?
Čovjek je biće koje je u stalnoj potrazi za komforom. Uvijek ćemo radije gledati Netflix ili raditi nešto drugo što nam prija. Međutim za ostvarivanje neke ispunjavajuće sreće potrebno je uložiti mnogo rada. Učenje je jedan dio samoostvarivanja i pronalaženja sebe. Učenjem dolazimo do razumijevanja na određenim poljima, ono ne predstavlja jedini i pravi način ostvarivanja sebe, već jedan od mnogih kojima se oblikujemo.
Sasvim razumijem one koji ne žele da uče neki predmet, jer im kasnije, po zakonima vjerovatnoće, neće trebati. Učenje smatramo nečim teškim. Sagledajmo situaciju, dobijanje neke slabije ocjene se lako opravdava, ako je iz nekog teškog predmeta, jer neumoljivo gledamo na osuđenog i u potrebi da opravdamo sebe govorimo "Težak!". Međutim, svaka nauka ima svoju jedinstvenost i problematiku, i njenim izučavanjem ukazuje nam na novi pogled na situaciju. Složićete se, da je život baš onakav kakvim ga smatramo.
Šta da radim ako baš ništa ne razumijem?
Zapitajte se, zašto ja ne mogu da napravim kompjuter, avion i slično? Zanemarujući nužnost nepogodno velike količine novca, zaključićete, da je neko nekada jednostavno morao da ide od tačke na kojoj ste sada vi što se tiče te sfere znanja. Ovako možete uz mnogo truda napraviti bilo šta. Čitave nauke su izgrađene na eksperimentima i pretpostavkama, koji su ostali radili u savršeno identičnim uslovima prirode, u kojima se mi nalazimo danas. Kratka digresija: osim učenja moram napomenuti, jer zaista vidim ljude koji se mnogo bore sa tim jer najčešće slušaju nenamjerno zmijske glasove iz okoline. Naime, morate vjerovati u sebe i svoj projekat, vi ne znate hoćete li uspjeti, ne zna niko, ali jedina opipljiva pravilnost koja vlada procesom stvaranja jeste ta da nestaje zajedno sa našom željom da radimo. Vratimo se na učenje i sagledajmo konkretan primjer:
Definicija kibernetike - "Nauka koja se bavi komunikacijom i automatskim kontrolnim sistemima u mašinama i ljudima"
Sada pročitajmo pažljivo datu definiciju - vidimo šta nam nije jasno, definišimo pojmove - komunikacija, sistem, mašina i ljudi. Pokušajte sami, otvorite rječnik, ili samo definišite pojmove, dok svaki ne razumijete u potpunosti. Posebnu pažnju obratiti na automatske kontrolne sisteme, oni se moraju konkretno definisati.
Kako efikasnije učiti?
Istina je, nijesam siguran da ću korektno odgovoriti na ovo pitanje za svaki pojedinačni slučaj, ali u nastavku vam dajem nekoliko ideja koje funkcionišu kod drugih ljudi.
Oslobodite se svih smetnji
Odredite neku sobu da bude soba za učenje
Planirajte kada ćete učiti
Bolje 30 minuta svakog dana, nego 6 sati jednog.
Možete imati jednu lampu koju ćete paliti samo prilikom učenja, ovo podstiče radnu atmosferu.
Predlažem ovaj video:
Pomodoro Tehnika
Tehniku je u 80-im razvio Francesco Cirillo prepoznavši potrebu za efikasnijim učenjem. Potrebno je nabaviti tajmer od 25 minuta, i u tih 25 minuta fokusirati se na rad. Napravite 5 minuta pauze i tako onoliko puta koliko vam je potrebno. Svaka četvrta pauza može biti između 15 i 30 minuta.
Naravno, nekome nije dovoljno 25 minuta da nauči neke stvari, za razumijevanje složenijih tema potrebno je više, a opet nepoznata je količina drugih faktora koji utiču na pojedinca u datom trenutku. Dakle, razbijte zadatak u nekoliko manjih, i fokusirajte se.
Feynmann-ova ideja
Kada želite provjeriti naučeno, najbolji način da to uradite jeste da nekome predajete.
Pitate se sada, "Ko će slušati mene kako im govorim nerelevantne gluposti iz fizike ili hemije?" - Ne morate pred nekim, samo krenite da objašnjavate zašto. Primijetićete neprijatnu tišinu kada nijeste u mogućnosti da objasnite nešto.
Mnemotehnika
Mnemotehnika je izrazito star način učenja. Koristi se uvezivanjem stvari: na primjer, u fizici je potrebno znati smjer amperove sile (Elektromagnetizam, sila koja nastaje djelovanjem magneta.). Smjer ove sile predstavlja vektorski proizvod magnetne indukcije i protoka struje (neću se osvrtati na to šta je vektorski proizvod). Kako brzo i efikasno odrediti kojeg je smjera ova sila? Jednostavno: "FBI!" - baš kao američka obavještajna agencija.
Mnemotehnika, i zanimljivosti za jezike
Vjerovatno znate da se naš jezik svrstava u porodicu indo-evropskih. Tako i skoro svaki jezik na prostoru Evrope. Ako pažljivo počnete da pratite ono što učite iz engleskog ili francuskog, možete primijetiti da neke riječi izgledaju slično ili identično. Zadržimo se na tome, vidjećemo takođe da veliki broj riječi potiče iz latinskog i grčkog, posebno na poljima nauke.
Ne kažem da treba odmah da potražite kurs za neki od ova dva, već imam jedan, nadam se, koristan prijedlog. Uzmimo bilo koju riječ:
ekonomija
expatriate
accolade
Obradiću posljednja dva primjera, prvi ostavljam vama:
Expatriate - Progoniti iz države Engleska riječ, vodi porijeklo iz latinskog sastoji se od: ex - prijedlog iz i patria, -ae femininum.
Accolade - Je engleska riječ, ima sličnih formi u drugim jezicima --> fran. accolade, ita. accollata ali korijen vuče iz vulgarnog latinskog --> accollare znači uhvatiti za vrat, poljubiti. U srednjem vijeku odnosi se na cermoniju u kojoj osoba postaje vitez, a u 18. vijeku dobija još jedno značenje -->nagrada, priznanje.
Naravno ovo nijesam samo znao, već sam morao da pretražim. Kako? Najefikasniji način jeste brza pretraga interneta sa sintagmom: (riječ) etimologija (etymology). (Ukucajte etymology of etymology za bonus poene :D )
Zaključak
Učenje nam je važno da bismo stekli različite vidike, razumjeli i još malo spoznali univerzum unutra. U članku su vam dati neki prijedlozi kako možete efikasnije da učite, ali na kraju vjerujte u ovaj proces i dok vam nije tako lako to da uradite. Bilo bi najbolje da sami sebe naučite kako učiti, onda je samo pitanje vremena kada ćete projuriti kroz "finish" liniju vašeg cilja.
Autor Jovan Banjević je volonter Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore.
Comments